Kome je potrebna saglasnost bračnog druga za prodaju stana?
Objavljeno 14.08.2026
Kome je potrebna saglasnost bračnog druga za prodaju stana?
Odgovor zavisi od toga da li je stan posebna ili zajednička (bračna) imovina supružnika — to određuje da li je za prodaju potreban potpis, odnosno saglasnost, i drugog supružnika.
Kada saglasnost NIJE potrebna — posebna imovina
- Nekretnina koju je supružnik stekao pre zaključenja braka
- Nekretnina stečena u toku braka nasleđem (ostavinskim rešenjem) ili poklonom (ugovorom o poklonu)
U oba slučaja, vlasnik samostalno upravlja i raspolaže svojom posebnom imovinom — saglasnost supružnika nije zakonski uslov za punovažnost prodaje.
Šta ako je stan kupljen pre braka, ali je kredit otplaćivan tokom braka?
Posebnu pažnju treba obratiti na stan koji je jedan supružnik kupio pre sklapanja braka putem stambenog kredita, a deo kredita je zatim otplaćivan tokom trajanja bračne zajednice.
Sama činjenica da je kupoprodajni ugovor zaključen pre braka ne znači da prilikom kasnije prodaje treba automatski zanemariti drugog supružnika.
Ako su rate kredita tokom braka otplaćivane iz prihoda ostvarenih radom supružnika, deo vrednosti nekretnine stvaran je sredstvima iz bračne zajednice.
Zato se kod prodaje ovakvog stana u praksi mora razjasniti položaj drugog supružnika i obezbediti njegova odgovarajuća saglasnost odnosno izjava.
Praktičan primer
Marko je kupio stan dve godine pre braka i tada podigao stambeni kredit na 25 godina. Nakon sklapanja braka kredit je još godinama otplaćivan iz prihoda ostvarenih tokom zajedničkog života.
Činjenica da je Marko jedini upisan kao vlasnik i da je stan kupio pre venčanja nije dovoljna da se pitanje bračne imovine potpuno zanemari prilikom prodaje.
Praktično pravilo
Ako je nekretnina kupljena pre braka na kredit koji je nastavljen da se otplaćuje tokom braka, pitanje prava drugog supružnika treba razjasniti pre prodaje, a ne tek kod javnog beležnika.
Kada JESTE potrebna — zajednička (bračna) imovina
Nekretnina stečena u toku braka bilo kojim pravnim poslom (kupoprodajom, doživotnim izdržavanjem, finansiranjem izgradnje…), osim poklona, smatra se zajedničkom imovinom oba supružnika — čak i kada je u katastru upisan samo jedan od njih kao vlasnik. Za prodaju ili drugo raspolaganje takvom nekretninom potrebna je saglasnost oba supružnika.
Postoje li izuzeci kod stana kupljenog u braku?
Da — stan kupljen u toku braka NIJE zajednička imovina (pa saglasnost nije potrebna) ako:
- je drugi supružnik prilikom kupovine dao izjavu da će kupljeni stan predstavljati posebnu imovinu vlasnika,
- su supružnici naknadno zaključili Ugovor o raspodeli bračne imovine kojim stan pripada samo jednom od njih, ili
- je podelu bračne imovine izvršio sud sudskom odlukom.
Kako se saglasnost daje u praksi?
Pisanom izjavom bračnog druga koja se overava kod javnog beležnika, kojom se potvrđuje da nepokretnost predstavlja posebnu imovinu vlasnika, ili da supružnik pristaje na raspolaganje zajedničkom imovinom. Bez ove izjave, punovažnost ugovora o prodaji zajedničke imovine može biti dovedena u pitanje.
Ovo je informativni sažetak zasnovan na odredbama Porodičnog zakona i ne predstavlja pravni savet. Za konkretnu situaciju uvek proveri detalje.
Proverićemo status tvoje nekretnine pre nego što krenemo u oglašavanje — da izbegnemo probleme kod overe.
Ko plaća porez na kapitalnu dobit pri prodaji nekretnine, koliko iznosi i kada se ne plaća — vlasništvo duže od 10 godina, rešavanje stambenog pitanja, nasleđe i poklon.
Ugovor o kupoprodajiBitni elementi ugovora o kupoprodaji nepokretnosti, forma i overa kod notara, pravni sled dokumentacije, uknjižba i saglasnost supružnika i dece.
Ugovor o raspodeli bračne imovineKako bračni drugovi sporazumno dele zajedničku imovinu, tokom braka ili povodom razvoda, i šta ako je nepokretnost opterećena hipotekom.